Osim najvećih izvora svake kategorije ishrane – sira za zasićene masti i bezalkoholnih pića za dodani šećer – studija identifikuje dužu listu popularnih izvora koji objašnjava zašto je tako teško ograničiti masti i šećer na preporučenih 10 posto dnevnih kalorija. Uz prekomjernu konzumaciju neočekivanih izvora masti i šećera poput piletine i kečapa, na primjer, dolazi do rizika od raznih bolesti, kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i rak.
Analiza podataka od preko 35.000 odraslih osoba u SAD-u dio je projekta čiji je cilj razvoj istraživačkog alata koji može pojednostaviti procjenu ovih nedostataka u ishrani. Rad također može otvoriti oči potrošačima za neočekivane izvore masti i šećera koji se zbrajaju tokom dana – i možda ubijediti kupce da čitaju etikete da vide gdje su ti skriveni izvori, kažu istraživači.
“Pileće filete se promovišu kao hrana sa nižim sadržajem zasićenih masti, ali još uvijek imaju malo zasićenih masti. Ipak korisno je znati kako hrana s manjim količinama također polako dodaje zasićene masnoće na prikriven način u ishranu”, rekao je prvi autor Christopher Taylor, profesor i direktor medicinske dijetetike na Školi zdravstvenih i rehabilitacijskih nauka na Državnom univerzitetu Ohio .
Napomenuo je da to ovu hranu ne čini lošim izborom već da se radi o tome “da budu svjesni kako jutarnja kafa može doprinijeti”. Tu je i obilje dodanog šećera, što izaziva zabrinutost u politici javnog zdravlja, rekla je glavna autorica Susan Schembre, vanredna profesorica onkologije na Sveobuhvatnom centru za rak Univerziteta Georgetown.
“Svuda je. Ima ga u toliko neočekivanih namirnica, i često u iznenađujućim količinama”, rekla je.
Studija je nedavno objavljena u časopisu Nutrients. Istraživači su analizirali podatke od 36.378 odraslih Amerikanaca starosti 19 i više godina koji su učestvovali od 2005. do 2018. godine u Nacionalnoj anketi o zdravlju i ishrani. Anketa je prikupljala 24-satna prisjećanja o ishrani svakog učesnika.
Sve u svemu, najveći izvori zasićenih masti bili su sir, pizza, sladoled i jaja. Vodeći izvori dodanog šećera bili su bezalkoholna pića, čaj, voćni napici, kolači i pite. Na osnovu liste hrane “Šta jedemo u Americi”, druge kategorije koje doprinose unosu zasićenih masti uključuju nareske, zamjene za pavlaku, prženi krompir i punomasno mlijeko. Kategorije sa dodatkom šećera uključuju začine na bazi paradajza, pločice od žitarica, energetska pića i hljeb sa kvascem, prenosi Klix.
(Haber.ba)
