9 bizarnih i šokantnih srednjovjekovnih običaja za koje biste voljeli da ih nikada niste čuli
Život u srednjem vijeku donosio je nevjerovatne izazove, a običaji poput bušenja lobanje ili suđenja životinjama danas zvuče potpuno nestvarno. Zirnite u mračnu stranu istorije...
Teško je zamisliti koliko težak je bio život ljudi u srednjem vijeku. Gledano iz današnje perspektive, neki od njihovih najčešćih običaja djeluju potpuno surovo. Od jezivih medicinskih tretmana i suđenja životinjama, do krajnje neobičnih bračnih razvoda, srednjovjekovni običaji nam pokazuju koliko je to razdoblje bilo čudno — i koliko je čovječanstvo od tada napredovalo.
Ljekari su liječili sve, od običnih glavobolja do opsjednutosti demonima, pomoću trepanacije — prakse bušenja rupa u glavi kako bi mozak „udahnuo svjež vazduh“. Razvodi su se mogli rješavati fizičkom borbom između supružnika, dok su se hemoroidi palili usijanim geljzima ili gulili neopranim noktima tadašnjih ljekara.
Srednjovjekovni ljudi spaljivali su mačke iz zabave
Dok su Drevni Egipćani obožavali mačke kao boginje, srednjovjekovni Evropljani su ih povezivali sa đavolom. Hrišćani su vjerovali da im je Bog dao vlast nad prirodom, ali mačke su djelovale neukrotivo, što je izazivalo strah. Ove tjeskobe su ušle i u vjerske zakone kada je papa Grgur IX 13. juna 1233. godine izdao bulu Vox in Rama, proglašavajući da sotona često uzima oblik mačke.
Ova fobija od mačaka naglo je porasla tokom epidemije kuge u 14. vijeku, jer se pogrešno vjerovalo da mačke šire zarazu umjesto pacova. Zbog toga su širom Evrope organizovana masovna spaljivanja i istrebljivanja mačaka koja su trajala vjekovima, sve dok zakoni o zaštiti životinja u 19. vijeku nisu stali u kraj ovoj surovosti.
Užasavajuća praksa trepanacije lobanje
Trepanacija, prastara hirurška metoda, podrazumijevala je bušenje rupa u lobanjama pacijenata kako bi se ublažili različiti poremećaji, od epilepsije do migrena. Ljekari su vjerovali da izlaganje moždane opne svježem vazduhu može izliječiti bolesnike, koristeći pri tom vrlo sirove alate poput kamenja, drvenog oruđa i metalnih stega.
Ova metoda zapravo ima korijene u praistoriji i praktikovale su je brojne civilizacije širom svijeta hiljadama godina. Iako su neke trepanacije rađene kako bi se oslobodio pritisak nakon fizičkih povreda glave, mnoge su bile vođene praznovjerjem i potpuno pogrešnim shvatanjima ljudske anatomije.
Zašto su ovi običaji važni za razumijevanje historije?
Proučavanje mračnih i bizarnih strana srednjeg vijeka pomaže nam da shvatimo koliko je razvoj nauke, medicine i ljudskih prava promijenio naš svakodnevni život. Ono što nam danas djeluje nezamislivo i surovo, nekada je predstavljalo vrhunac tadašnjeg znanja i društvenih normi.
Izvor: All That's Interesting (Historija & Misterije)
Koliko zapravo (ne)znamo o ovome?
Sokrat je govorio: „Znam da ništa ne znam” – jer tek kad shvatimo šta ne znamo, otvaramo prostor za istinsko učenje. Možete li tačno odgovoriti na ova 2 brza pitanja iz članka?
