Arheološko otkriće u Sibiru pomjera granice: Dokazi o upotrebi kanabisa stari 2.800 godina
Da li su drevni narodi koristili kanabis mnogo ranije nego što se mislilo? Istraživanje u Sibiru otkrilo je tajne starog groba i pokrenulo nova pitanja o prošlosti.
Dok su istraživali drevnu skitsku grobnicu u dolini Ujuk, istraživači su primijetili mnoštvo malih crnih kuglica — za koje se ispostavilo da su zapravo 1.400 sjemenki kanabisa.
Ljudi su možda koristili kanabis zbog njegovih psihoaktivnih svojstava stotinama godina ranije nego što se to do sada smatralo. Istraživači su nedavno otkrili više od 1.000 sjemenki kanabisa u sibirskoj grobnici staroj 2.800 godina, a pronašli su i tragove psihoaktivnih spojeva kanabisa u kosi nekih ljudi sahranjenih na tom lokalitetu.
Prema riječima istraživačkog tima, ovo otkriće opojne upotrebe kanabisa koja datira još s početka osmog vijeka prije nove ere predstavlja najstariji poznati dokaz ove vrste koji je ikada pronađen. Sada se naučnici nadaju da će uspjeti sekvencionirati DNK kanabisa kako bi utvrdili da li su te biljke bile kultivisane ili su rasle u divljini.
Otkriće drevnih sjemenki kanabisa u sibirskoj grobnici
Arheolozi sa Univerziteta u Bernu i Instituta za geoantropologiju „Max Planck“ započeli su iskopavanja ove sibirske grobnice 2017. godine. Monumentalna grobnica, smještena u dolini Ujuk, ima prečnik od oko 140 metara i pripada pripadnicima elite skitskog društva — drevnog nomadskog naroda vještog u jahanju čija se teritorija prostirala od Centralne Azije do južne Rusije i današnje Ukrajine.
T. WallacePored sjemenki kanabisa, arheolozi su otkrili i kosti konja te brojne grobne prateće predmete.
Dr. Gino Caspari, arheolog sa Univerziteta u Bernu, izjavio je za medije da je tim „naišao na zlato“ kada je u grobu pronašao sjemenke kanabisa zajedno sa očuvanom ljudskom kosom. Izuzetno je rijetko pronaći i biljne ostatke i ljudsko meko tkivo sa aktivnim spojevima u istom kontekstu.
Pronađeno je oko 1.400 sjemenki, a radiokarbonskom analizom utvrđeno je da su položene u grob oko početka osmog vijeka prije nove ere.
Najstariji poznati slučaj ljudske upotrebe kanabisa
Iako je pronalazak sjemenki uzbudljiv, sam taj podatak ne dokazuje nužno da je kanabis korišten zbog svojih psihoaktivnih efekata. Poznato je da su se u antici sjemenke kanabisa cijedile radi proizvodnje ulja, dok su se biljna vlakna koristila za izradu tkanina. Ipak, analiza kose pokazala je hemijske signale koji odgovaraju tetrahidrokanabinolu (THC), glavnom psihoaktivnom spoju kanabisa.
Caspari et al., Science, 2026Analiza kose pokazala je da su barem neke od sahranjenih osoba imale THC u svom sistemu.
Ovi nalazi predstavljaju snažan dokaz da su ljudi koristili kanabis zbog njegovih psihoaktivnih svojstava najmanje 300 godina ranije nego što se to ranije mislilo. Raniji najstariji slučaj upotrebe kanabisa otkriven je u Kini, gdje se konzumirao tokom pogrebnih obreda.
Šta nam donosi buduće istraživanje?
Naučni tim sada planira dodatne genetske analize kako bi se saznalo da li su biljke namjenski uzgajane ili sakupljene u prirodi. Očuvanje DNK u ovim uzorcima je izuzetno dobro, što otvara vrata novim saznanjima o historiji pripitomljavanja i širenja ove biljne kulture širom drevnog svijeta.
Izvor: All That's Interesting (Historija & Misterije)
Koliko zapravo (ne)znamo o ovome?
Sokrat je govorio: „Znam da ništa ne znam” – jer tek kad shvatimo šta ne znamo, otvaramo prostor za istinsko učenje. Možete li tačno odgovoriti na ova 2 brza pitanja iz članka?
