Arheološko otkriće: Srednjovjekovna drvena lopata za hljeb služila i kao društvena igra

Arheolozi su tokom istraživanja otkrili neobičan kuhinjski gadžet iz 11. vijeka koji na svojoj poleđini krije urezanu tablu za društvenu igru. Srednjovjekovni pekari su ovaj drveni alat vjerovatno koristili ne samo za ubacivanje hljeba u peć, već i kako bi skratili vrijeme i zabavili se dok su čekali da se hrana ispeče, navode istraživači.

"Otkrili smo fragment prilično velike lopate", izjavio je Sergej Toropov, direktor Centra za arheološka istraživanja Državnog univerziteta u Novgorodu. "Najvjerovatnije je riječ o lopati za hljeb koja se koristila za pečenje u peći. Međutim, na poleđini su urezana tri kvadrata, jedan unutar drugog."

Drevna igra na poleđini kuhinjskog alata

Ova drvena lopata pronađena je na arheološkom lokalitetu Pjatnicki u centru Staraje Ruse, srednjovjekovnog grada smještenog između Moskve i Sankt Peterburga. Sačuvani dio lopate dimenzija je oko 30 sa 40 centimetara, a izrađen je najvjerovatnije od hrastovog drveta. Dok je prednja strana ravna i služila je za pečenje, na poleđini je bila urezana tabla za staru stratešku igru poznatu pod nazivima merels, mlin ili devet muških morisa.

Porijeklo ove igre nije u potpunosti razjašnjeno, ali historijski zapisi i arheološki nalazi pokazuju da su sličnu logičku igru za dva igrača igrali i stari Rimljani prije dva milenijuma, a možda je i starija. Tokom srednjeg vijeka, ova igra je postala izuzetno popularna širom Evrope i Azije, ponajviše zbog toga što zahtijeva minimalnu opremu i brzo se postavlja.

Kako se igrala srednjovjekovna igra mlin?

Standardna tabla za ovu igru sastoji se od tri ugniježđena kvadrata povezana horizontalnim i vertikalnim linijama. Pravila su jednostavna, ali zahtijevaju taktičko razmišljanje:

• Svaki igrač ima po devet figura iste boje.
• Cilj je rasporediti figure u linije od po tri komada duž ucrtanih linija.
• Kada igrač formira liniju, dobija pravo da ukloni jednu protivnikovu figuru sa table.
• Igra je mješavina modernog iks-oks i dame, a pobjednik je onaj čiji protivnik ostane sa samo dvije figure ili potpuno blokiran.

"Možda su u antici postojale posebne table namijenjene isključivo ovoj igri", ističe Toropov, "ali se češće dešavalo da su table urezivane direktno na ravne površine svakodnevnih predmeta."

Jedinstven nalaz u svjetskim razmjerama

Arheolozi još uvijek nisu sigurni da li je ova drvena lopata od početka imala dvostruku namjenu ili je prepravljena u tablu za igru nakon što se slomila i izgubila svoju prvobitnu funkciju. U svakom trenutku moglo se uzeti parče drveta, pronaći kamenčići usput i kratiti vrijeme tokom dugih radnih sati.

Iako su table i figure za ovu igru ranije pronalazili na lokalitetima iz 9. vijeka u kraljevstvu Rusa – čiji su preci bili Vikinzi koji su stigli na prostore današnje Rusije u 8. vijeku – stručnjaci naglašavaju da je ovako dobro očuvan primjerak iz Staraje Ruse praktično jedinstven.

Izvor: Live Science (Nauka & Svemir)