Populacija divljih životinja opada, ali tigrovi i morske kornjače bude nadu

Najnoviji izvještaj Svjetske fondacije za prirodu (WWF) donosi nam jasnu i otrežnjujuću poruku. Poznati dokument, Izvještaj o stanju naše planete, naglašava da nam ponestaje vremena za zaustavljanje strmoglavog pada populacija divljih životinja. Ipak, uz dovoljno volje i pametne promjene u našem odnosu prema hrani i finansijama, priroda nam pruža nadu da se može oporaviti.

Šta nam donosi Izvještaj o stanju planete?

Stručnjaci iz WWF-a analizirali su gotovo 36.000 životinjskih populacija i više od 5.000 različitih vrsta. Na taj način kreirana je najveća baza podataka o kičmenjacima u historiji. Iako su osnovni podaci zabrinjavajući, oni sadrže i tračak nadohvat ruke koji nam pokazuje u kojem pravcu trebamo djelovati.

Globalni indeks stanja planete pokazuje prosječan pad broja praćenih divljih životinja od čak 73 posto od 1970. godine. Važno je napomenuti da se ovaj procenat ne odnosi na ukupan broj izgubljenih jedinki, već na prosječno smanjenje veličine praćenih populacija sisara, ptica, vodozemaca, gmizavaca i riba.

Zašto je 1970. godina važna i gdje je zabilježen najveći pad?

Godina 1970. uzeta je kao polazna tačka za ove analize, ali treba imati na umu da su mnoga razaranja prirode počela i mnogo ranije, posebno u Evropi i Sjevernoj Americi. Upravo zato te regije bilježe manji zvanični pad od 28, odnosno 3 posto, jer je veliki dio štete već bio učinjen prije početka mjerenja.

Najdramatičniji gubici zabilježeni su u Latinskoj Americi i na Karibima, gdje je pad dosegnuo zapanjujućih 95 posto. Slijede Afrički kontinent sa 80 posto te azijsko-pacifička regija sa 49 posto smanjenja broja divljih životinja. Slatkovodni ekosistemi su pretrpjeli najteži udarac uz pad od 85 posto.

Svijetle tačke: Povratak tigrova i afričkih slonova

Srećom, nisu sve vijesti obeshrabrujuće. Otprilike polovina populacija obuhvaćenih istraživanjem danas se smatra stabilnim (7 posto) ili se njihov broj čak povećava (43 posto).

Tigrovi su odličan primjer vrste koja se uspješno oporavlja. Broj jedinki u divljini porastao je sa 3.200 u 2010. godini na 5.700 u 2025. godini, što predstavlja skok veći od 70 posto. Ovaj uspjeh je rezultat zajedničkog rada vlada, domorodačkih zajednica, lokalnog stanovništva i nevladinih organizacija kroz nacionalne planove zaštite i borbu protiv ilegalne trgovine.

Sličnu pozitivnu priču dijele i pojedine populacije afričkih slonova. Uključivanje lokalnih zajednica u direktno upravljanje i zaštitu staništa pokazalo se kao izuzetno efikasan model očuvanja divljih životinja.

Inspirativne vijesti iz morskog svijeta

Stručnjaci ističu da se i morske životinje polako oporavljaju. Populacije atlantske plavoperajne tune, koje su bile na rubu opstanka, značajno su se oporavile zahvaljujući strožim kvotama za ribolov i boljoj saradnji ribarske industrije i vlada.

Još veća inspiracija je zelena morska kornjača. One su ušle u historiju kao prva morska vrsta kornjača koja je skinuta sa liste ugroženih vrsta i prebačena u kategoriju najmanje zabrinutosti na IUCN crvenoj listi, što je dokaz da koordinirani trud u preko 80 zemalja svijeta donosi konkretne rezultate.

Glavne prijetnje sa kojima se priroda i dalje suočava

Unatoč ovim ohrabrujućim pobjedama, divlje životinje se i dalje suočavaju s ogromnim izazovima. Sagorijevanje fosilnih goriva i dalje stvara oko tri četvrtine globalnih emisija stakleničkih gasova, što direktno potiče klimatske promjene.

Ipak, najgori neprijatelj biodiverziteta zapravo je proizvodnja hrane. Krčenje staništa, prekomjerni izlov i emisije štetnih gasova iz poljoprivrede uništavaju prirodu brže nego bilo šta drugo. Uz to, trenutni globalni finansijski sistem i dalje podržava aktivnosti koje štete prirodi, pa će usmjeravanje investicija u zelene projekte biti ključni zadatak za budućnost čovječanstva.

Izvor: A-Z Animals (?ivotinjsko carstvo)