Ledeni pokrivač je možda krenuo u širenje prije 2.000 godina, ali smo ga mi zaustavili
Jeste li znali da je naša planeta trebala ući u novo ledeno doba prije nekoliko hiljada godina? Otkrijte fascinantnu tajnu kanadskog glečera i uticaja čovjeka.
Ledenjak Barnes Ice Cap smješten je na centralnoj visoravni ostrva Baffin u kanadskom Arktiku. On predstavlja posljednji preživjeli fragment Laurentidskog ledenog pokrivača, najvećeg pleistocenskog ledenog štita, koji je na svom vrhuncu prekrivao veći dio Kanade sa oko tri kilometra debelim slojem leda i zarobio količinu vode ekvivalentnu oko 80 metara nivoa svjetskog mora. Ovaj preostali fragment sada je pružio direktne fizičke dokaze da su ledeni pokrivači možda preokrenuli svoje povlačenje i počeli ponovno rasti prije hiljadama godina.
U nedavnoj studiji objavljenoj u časopisu Science, istraživači pokazuju da je Laurentidski štit dostigao svoju najmanju veličinu prije oko 3.600 godina, da bi potom počeo ponovo da se širi prije otprilike 2.000 godina. Tim naučnika ovo tumači kao uvodni potez u sljedeću glacijaciju. Očigledno je ovo sasvim novo ledeno doba bilo na putu sve do oko 1960. godine, kada su klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem preokrenule taj proces.
Zaleđeni za podlogu
„Barnes je posljednji preostali dio jedne od kupola Laurentidskog ledenog pokrivača“, kaže Nicolás Young, geolog sa Opservatorije Lamont-Doherty Earth Univerziteta Kolumbija i vodeći autor studije. Kako se ta ogromna kupola istanjivala tokom holocena, njen rub se povukao na ostrvo Baffin, a ono što je danas ostalo jeste ispražnjeno jezgro nečega što je nekada bilo debelo preko tri kilometra. Razlog zašto Barnes može svjedočiti o sopstvenoj historiji, objašnjava Young, svodi se na temperaturu u njegovoj bazi.
Većina glečera ima toplu bazu, što znači da im otopljena voda na dnu omogućava klizanje, a klizajući led mrvi sve pod sobom, brišući geološke zapise. S druge strane, Barnes ima hladnu bazu i stoga je zamrznut direktno za matičnu stijenu ispod sebe, što ga sprečava u klizanju.
„Ako se dogodi da vam se zaledi vjetrobransko staklo na autu pa ga morate strugati, taj led koji je zalijepljen za staklo dobar je primjer kako funkcioniše led sa hladnom bazom. On je jednostavno pripijen uz ono na čemu se nalazi“, ističe Young.
Zašto je ovo važno za našu klimu?
Ovakav zaleđeni led čuva ono što se nalazi ispod njega umjesto da ga erodira. Dok se Laurentidski štit povlačio preko visoravni, biljke tundre su kolonizovale novootkriveno tlo. Kada se led kasnije vratio, jednostavno ih je ugušio na licu mjesta i držao ih netaknutima dvije hiljade godina. Kako bi odredili tačan trenutak ovog preokreta, Youngov tim je upotrijebio dvije nezavisne metode datiranja.
Ovo otkriće nam daje dragocjen uvid u prirodne cikluse Zemlje i pokazuje koliko su ljudske aktivnosti zapravo promijenile dugoročnu klimatsku putanju naše planete. Da nije bilo industrijskog zagrijavanja u 20. vijeku, priroda bi možda već uveliko mijenjala lice sjeverne hemisfere.
