Manje od 42 minuta dnevno na jakom svjetlu veći je pokazatelj rizika od demencije nego gojaznost, otkriva studija
Da li ste znali da redovno izlaganje dnevnoj svjetlosti može značajno zaštititi naš mozak? Nova istraživanja otkrivaju neočekivanu povezanost između sunca i zdravlja.
Svako jutro, kada otvorimo oči u novi dan, unutrašnji biološki sat našeg mozga sinhronizuje naše tijelo i njegove ritmove sa Suncem. Što smo više izloženi prirodnoj svjetlosti tokom dana, to može biti bolje za naše kognitivne funkcije u starosti.
Moć dnevne svjetlosti u borbi protiv kognitivnog pada
Prema novom istraživanju obuhvaćenom na uzorku od skoro 88.000 starijih osoba, oni koji provode više vremena na dnevnoj svjetlosti imaju znatno manju vjerovatnoću da razviju demenciju tokom naredne decenije. Što je duže izlaganje svjetlosti, bilo prirodnoj ili vještačkoj, veća je i zaštitna povezanost.
U stvari, provođenje najmanje 42 minuta dnevno uz jaku svjetlost (od 5.000 luksa ili više) povezano je sa 17 posto manjim relativnim rizikom od demencije. Zanimljivo je da se ovaj pokazatelj pokazao pouzdanijim prediktorem od šest tradicionalnih faktora rizika, uključujući gojaznost, konzumaciju alkohola, zagađenje zraka i gubitak sluha.
Ključne brojke istraživanja
- 42 minuta: Minimalno dnevno izlaganje jakoj svjetlosti za smanjenje rizika.
- 17% manji rizik: Opšte smanjenje vjerovatnoće pojave demencije.
- Do 41% manji rizik: Zaštitni efekat posebno izražen kod takozvanih „noćnih tipova“ ljudi.
Zašto su „noćni tipovi“ u posebnoj prednosti?
Za osobe koje sebe smatraju noćnim tipovima („noćnim pticama“), ova veza se pokazala još snažnijom. Veća izlaganost dnevnoj svjetlosti kod njih je bila povezana sa čak do 41 posto manjim rizikom od demencije. Ovi nalazi, objavljeni u stručnom časopisu General Psychiatry, snažno podržavaju ideju da jednostavne intervencije zasnovane na svjetlosti nude veliku nadu za osobe pod rizikom od kognitivnog pada.
Autori studije, predvođeni istraživačima sa Medicinskog univerziteta u Gvangdžouu, ističu da izloženost dnevnoj svjetlosti predstavlja nov, pouzdan i mjerljiv pokazatelj rizika. To može pomoći u kreiranju novih smjernica javnog zdravlja koje preporučuju više boravka na svjetlu kao pristupačnu strategiju za očuvanje zdravlja mozga.
Uloga unutrašnjeg sata i savremeni način života
Mnogi pacijenti sa demencijom pate od poremećaja sna ili prekida ciklusa spavanja i budnosti, a ipak je iznenađujuće malo istraživanja do sada proučavalo direktnu vezu između svjetlosti i kognitivnog zdravlja. Kada svjetlost uđe u oči, ona aktivira glavni moždani sat, regulišući cjelodnevne ritmove tijela. Istovremeno, sunčeva svjetlost na koži stimuliše proizvodnju vitamina D, koji je takođe usko povezan sa rizikom od demencije.
U savremenom društvu ljudi provode gotovo 90 posto dana u zatvorenom prostoru pod vještačkim osvjetljenjem, koje obično pruža nedovoljnu jačinu (svega 300 do 500 luksa) tokom dana. Osiguravanje svjetlijeg okruženja (primjera radi, 1.000 luksa ili više) može biti izuzetno jednostavan način za podršku mentalnom zdravlju i prevenciju oboljenja.
Sokratov blic kviz
Pitanje: Koliko minuta dnevnog izlaganja jakom svjetlu se u studiji izdvaja kao značajan faktor u smanjenju rizika od demencije?
Odgovor: Najmanje 42 minuta dnevno pri jačini svjetlosti od 5.000 luksa ili više.
Izvor: ScienceAlert (Nauka & Svemir)
Koliko zapravo (ne)znamo o ovome?
Sokrat je govorio: „Znam da ništa ne znam” – jer tek kad shvatimo šta ne znamo, otvaramo prostor za istinsko učenje. Možete li tačno odgovoriti na ova 2 brza pitanja iz članka?
